OECD-ovo izvješće “Starting Strong: Empowering Young Children in the Digital Age” daje pregled mogućnosti i rizika digitalne tehnologije za djecu mlađe dobi te identificira ključne izazove i moguće odgovore koje javnim politikama nameće digitalizacija.
Naslovna stranica publikacije (OECD iLibrary)
Hrvatska je u 2022. godini službeno započela pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Kao zemlja pristupnica, Hrvatska se uključila u rad brojnih obrazovnih tijela te pritom prati relevantna istraživanja OECD-a. U nastavku predstavljamo prvo opsežnije istraživanje OECD-a vezano uz digitalizaciju ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Polazeći od pretpostavke da su ustanove za odgoj i obrazovanje prvi javni prostori u kojima djeca vrlo rano mogu razumjeti digitalnu tehnologiju, OECD-ovo izvješće usmjereno je mapiranju dobrih praksi praksi u osnaživanju djece vještinama koje bi ih zaštitile i pružile im sigurnost u digitalnom okruženju. Naime, digitalizacija transformira obrazovanje te društveni i ekonomski život, s implikacijama na djetinjstvo. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje sa svojim velikim potencijalom oblikovanja ranog razvoja, učenja i dobrobiti djece, može igrati glavnu ulogu u rješavanju prilika i rizika koje digitalizacija donosi djeci mlađe dobi. Digitalizacija stvara i nove načine rada koji imaju potencijal dovesti do poboljšanja kvalitete rada s djecom u ovom sektoru. Ovo izvješće pruža pogled na izazove digitalizacije spomenutom području i moguće odgovore obrazovnih politika.
Glavni rezultati istraživanja ukazuju da većina zemalja obuhvaćenih istraživanjem ulaže napore u promicanje sigurne i odgovorne upotrebe tehnologija u ranom odgoju i obrazovanju. Nasuprot tome, manjina (28 posto) daje prioritet tzv. slobodnom digitalnom pristupu („digital-free“). Tjelesne, društvene i emocionalne prijetnje, povrede privatnosti i digitalni jaz središnji su problemi povezani s upotrebom tehnologije kod djece. Također, u izvješću je istaknuto kako u brojnim zemljama proturječne ili nepotpune smjernice u vezi s korištenjem digitalne tehnologije kod mlađe djece dovode do toga da stručnjaci za rani odgoj i obrazovanje primjenjuju različite pristupe. Samo je 54 posto zemalja navelo da imaju smjernice za djelatnike odgojno-obrazovnih ustanova.
Jasnije smjernice i smislena edukacija djelatnika pomogla bi osnažiti djecu pri učenju i kreativnom korištenju digitalne tehnologije te ih zaštititi od rizika u online okruženju. „Utvrđeno je da otprilike polovica zemalja obuhvaćenih ovim izvješćem ima posebne ciljeve za rani razvoj digitalne pismenosti u okvirima kurikuluma ranog obrazovanja. Brojne zemlje poduzimaju korake kako bi izjednačili uvjete za igru od najranije dobi te premostili „podjelu u digitalnim vještinama“, osobito za djevojčice i djecu u nepovoljnom položaju. To se može učiniti na način primjeren dobi, primjerice, bez pasivnog izlaganja ekranima“, istaknuli su OECD-ovi stručnjaci.
Zaključeno je kako zemlje mogu bolje upotrijebiti digitalne alate u kontekstu prilika za profesionalno učenje i suradnju djelatnika ovoga sustava, no da trenutno samo 19 posto zemalja financira aktivnosti treniranja ili mentorstva uz pomoć digitalnih alata. Također je naglašeno kako zemlje mogu razviti i koristiti podatke za praćenje kvalitete sektora ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Rezultati izvješća temelje se na dvogodišnjem istraživanju odgojno-obrazovnih politika i praksi u 30 zemalja. Premda Republika Hrvatska nije sudjelovala u ovom istraživanju, njegovi rezultati će na relevantan način usmjeriti promišljanja dionika i donositelja odluka u pogledu digitalizacije ovoga sektora.
Međunarodni webinar na kojem će izvješće biti predstavljeno, zakazan je za utorak, 23. svibnja od 13:00 do 14:00 sati, a na poveznici pronađite sve detalje kao i poveznicu za registraciju.
Izvješće je u cijelosti dostupno na mrežnim stranicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).