U Hrvatskoj se rani i predškolski odgoj i obrazovanje provodi u dječjim vrtićima za djecu od 6 mjeseci starosti do polaska u osnovnu školu. Pohađanje nije obavezno. Ova razina odgoja i obrazovanja ostvaruje se programima odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi. Rad dječjih vrtića regulira Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Program predškole obavezan je za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovu školu. Program je ustrojen tako da može obuhvaćati od 250 do 550 sati godišnje, a u pravilu traje od listopada tekuće godine do lipnja iduće godine. Program predškole može se u iznimnim okolnostima ustrojiti tako da obuhvaća i manji broj sati godišnje. Program predškole je besplatan za sve roditelje čija su djeca u godini dana prije polaska u osnovnu školu uključena u taj program.
Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje obavezno je i besplatno za svu djecu u dobi od 6. do 15. godine ili do 21. godine za učenike s teškoćama u razvoju. Započinje upisom u prvi razred osnovne škole. Osnovna škola traje osam godina i izvodi redovite i posebne programe. Osnovnim obrazovanjem učenik stječe znanje i sposobnosti za nastavak obrazovanja na srednjoškolskoj razini.
Posebni programi se odnose na školovanje djece s teškoćama u razvoju, na alternativne nastavne programe te na programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Djeca se mogu paralelno obrazovati u obliku osnovnoga umjetničkoga obrazovanja. Osnovno umjetničko obrazovanje može biti glazbeno i plesno.
Srednjoškolskim se obrazovanjem u Republici Hrvatskoj svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja. Srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj nije obavezno.
Ovisno o vrsti obrazovnog programa srednje škole dijele se na gimnazije, strukovne škole i umjetničke škole.
Gimnazije su četverogodišnje općeobrazovne škole koje učenici završavaju polaganjem državne mature. Učenici stječu kompetencije (znanja i vještine) iz općeg znanja koje čine pripremu za upis na visoko učilište. Postoji pet gimnazijskih obrazovnih programa: opća gimnazija, jezična gimnazija, klasična gimnazija, prirodoslovno-matematička gimnazija, prirodoslovna gimnazija.
Obrazovanje u strukovnim školama traje od jedne do pet godina, a trajanje ovisi o vrsti obrazovnog programa, odnosno strukovnog kurikuluma za određeno zanimanje ili kvalifikacije. Po završetku strukovne škole moguće se uključiti na tržište rada ili, uz određene uvjete, nastaviti obrazovanje na srednjoškolskoj razini ili na visokim učilištima. Strukovnim obrazovanjem stječu se znanja, vještine i kompetencije potrebne tržištu rada s ciljem priznavanja kvalifikacija koje pružaju mogućnost napretka u budućem obrazovanju.
Srednje umjetničko obrazovanje izvodi se prema umjetničkom kurikulumu u četverogodišnjem trajanju. Srednjim umjetničkim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja. Obrazovne programe umjetničkog obrazovanja izvode likovne, glazbene i plesne škole. Učenici koji završavaju kurikulum umjetničkog obrazovanja na razini srednje škole u najmanje četverogodišnjem trajanju mogu polagati ispite državne mature.
Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj dio je Europskoga prostora visokog obrazovanja.
Svi su studijski programi usklađeni su s načelima Bolonjskoga procesa 2005. godine, tako što su uvedene tri obrazovne razine, prijenos ECTS bodova i dopunska isprava o studiju.
Visoko obrazovanje provodi se na sveučilištima i njihovim sastavnicama (fakultetima, akademijama, odjelima), veleučilištima i visokim školama kroz sveučilišne i stručne studijske programe.
Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća. Obuhvaća preddiplomski, diplomski, integrirani preddiplomski i diplomski te poslijediplomski sveučilišni studij.
Stručni studij osposobljava studente za neposredno uključivanje u radni proces; provodi se na visokoj školi ili veleučilištu, a iznimno se može provoditi i na sveučilištu. Stručno obrazovanje obuhvaća kratki stručni studij, preddiplomski te specijalistički diplomski stručni studij.
Obrazovanje odraslih obuhvaća stjecanje kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikaciju, stjecanje i produbljivanje stručnog znanja, vještina i kompetencija te osposobljavanje za aktivno građanstvo.
Obrazovanje odraslih može se odvijati kao formalno, neformalno, informalno i/ili samousmjereno učenje.
Programi su prilagođeni dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vještinama i sposobnostima odraslih. Programi se mogu izvoditi redovitom nastavom, konzultativno-instruktivnom nastavom, dopisno-konzultativnom nastavom, otvorenom nastavom, telenastavom, nastavom na daljinu, multimedijski te na drugi primjeren način.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja zaduženo je za postupak odobravanja izvođenja programa obrazovanja odraslih ustanovama koje žele izvoditi navedene programe.
Detaljnije informacije pronađite na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja.