Publikacija prikazuje koje mjere se poduzimaju u obrazovnim sustavima diljem Europe kako bi se promicala integracija učenika migrantskog porijekla u škole. U publikaciji se komparativno mapiraju nacionalne politike i mjere kojima se adresiraju novopridošli učenici migrantskog porijekla u škole te se adresiraju različita pitanja povezana s jezikom, učenjem, psihosocijalnom potporom i potrebama učenika. Prezentirane su i analizirane neke od ključnih mjera koje omogućavaju školama prihvaćanje i integraciju učenika različitih jezičnih i kulturnih pozadina te koje uzimaju u obzir potrebe učenika s ciljem unaprijeđenja njihovog učenja i razvoja.
U prvom dijelu predstavljena je komparativna analiza koja prikazuje postojeće propise i mjere koje utječu na integraciju učenika migrantskog porijekla u škole uzimajući u obzir sve obrazovne sustave. U drugom dijelu publikacije prikazana je analiza za deset odabranih obrazovnih sustava na dvije glavne dimenzije, odnosno ispitano je kako se prihvaća različitost i kako je adresirano pitanje dobrobiti učenika migrantskog porijekla.
U središtu analize nalaze se propisi i preporuke na najvišoj razini za osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. Analizom su obuhvaćena 42 obrazovna sustava koja uključuju 28 država članica Europske unije, Bosnu i Hercegovinu, Švicarsku, Island, Lihtenštajn, Crnu Goru, Norvešku, Srbiju, bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju te Tursku.
Dodatno, uz obuhvatnu studiju pripremljena je i kraća publikacija Eurydice Brief – Integrating Students from Migrant Backgrounds into Schools in Europe: National Policies and Measures koja sažima ključne nalaze.
